Projekt Sociološki aspekti klimatskih promjena u Hrvatskoj (SocAsKLIMA) izvodi se u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u sklopu Programskog financiranja Instituta u razdoblju 1. 1. 2024. – 31. 12. 2027., a financira ga Europska unija – NextGeneration EU
Sažetak projekta
Sociološki aspekti klimatskih promjena u Hrvatskoj (SocAsKLIMA)
Klimatske promjene, iako potječu iz prirode, svoje uzroke imaju u modernoj društvenoj organizaciji: ekonomskom, političkom i kulturnom sustavu koji se iz najrazvijenijih zemalja širi ostatkom svijeta. Potreba za razumijevanjem globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena generira vrlo visok stupanj kompleksnosti problema za one koji fenomen žele razumjeti. Ta kompleksnost uključuje i društvene mehanizme klimatskih promjena koje se povratno realno manifestiraju u društvu. Tema klimatskih promjena u domaćoj se sociologiji prati posljednjih dvadesetak godina u okviru socijalne ekologije. U tom kontekstu empirijski se istražuju zabrinutost i stavovi o klimatskim promjenama, migracije uzrokovane klimatskim promjenama, istraživanja klimatskog pokreta te istraživanja stanja i učinkovitosti klimatskih politika. Glavni je cilj predloženog projekta istražiti društvene mehanizme koji oblikuju društvenu reakciju na klimatske promjene. Posebni ciljevi su:
1. Ispitati informiranost građana Hrvatske o fizikalnim i društvenim uzrocima i posljedicama klimatskih promjena.
2. Istražiti determinante prookolišnog ponašanja u svrhu razumijevanja potencijala društvene promjene prema ublažavanju klimatskih promjena.
3. Istražiti percepciju i iskustva ranjivih skupina pogođenih posljedicama klimatskih promjena.
4. Oblikovati teorijski okvir društveno-metaboličke transformacije u izmijenjenom klimatskom režimu
Ovim istraživanjem u bitnome se dopunjuju znanstvena teorijska i empirijska tumačenja određenih društvenih mehanizama klimatskih promjena u Hrvatskoj.
Project summary
Sociological Aspects of Climate Change in Croatia (SocAsKLIMA)
Although climate change originates from nature, it has its causes in modern social organization, as well: the economic, political and cultural system that spreads from developed countries to the rest of the world. The need to understand global warming and climate change generates a high level of complexity about the issue for those who want to understand the phenomenon. This complexity also includes the social mechanisms of climate change, which manifest themselves in society. The topic of climate change in domestic sociology has been studied for the last twenty years within the framework of environmental sociology and social ecology. In this context, concerns and attitudes about climate change, migration caused by climate change, climate movements and the state and effectiveness of climate policies are empirically researched. The main goal of the proposed project is to explore the social mechanisms that shape the social response to climate change. The specific goals are:
1. To examine the awareness of Croatian citizens about the physical and social causes and consequences of climate change.
2. To investigate the determinants of pro-environmental behavior in order to understand the potential of social change towards mitigating climate change.
3. To investigate the perception and experiences of vulnerable groups affected by the consequences of climate change.
4. To form a theoretical framework of social-metabolic transformation in a changed climate regime
This research significantly complements scientific theoretical and empirical interpretations of certain social mechanisms of climate change in Croatia.
Istraživački tim / Research team
Voditeljica projekta / Project leader: dr. sc. Jelena Puđak (Institut Pilar)
Suradnica iz Instituta Pilar / Associates from the Pilar Institute: dr. sc. Anita Bušljeta Tonković
Vanjski suradnici/e / External associates: dr. sc. Branko Ančić (Institut za društvena istraživanja), dr. sc. Mladen Domazet (Institut za filozofiju), izv. prof. dr. sc. Tijana Trako Poljak (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Vladimir Ivanović (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), izv. prof. dr. sc. Nataša Bokan (Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), izv. prof. dr. sc. Alexandra Köves (Corvinus University of Budapest)