U organizaciji humanitarne udruge „fra Mladen Hrkać“ u Zagrebu, u partnerstvu sa udrugom IPU – Iseljenici, povratnici i useljenici, 28. rujna 2022. održan je okrugli stol na temu „POVRATAK U DOMOVINU – Izazovi povratnika i useljenika pri povratku u Domovinu“ u okviru projekta „ZA-JEDNO.HR“ (UP.04.2.1.06.0051) koji se financira iz Europskog socijalnog fonda. Institut Pilar jedan je od partnera na projektu, uz koordinatora projekta humanitarnu udrugu “fra Mladen Hrkać”
Koliko je važno iznova i svakodnevno otvarati pitanja izazova i problematike iseljeništva u odnosu s Domovinom najbolje dokazuje prisustvo više od 30 predstavnika različitih institucija i udruženja, među kojima je bio i značajan broja povratnika i useljenika. Jačanje povjerenja i dijaloga s Domovinom je u privatnom i profesionalnom interesu svakog od njih te su u više navrata istaknuli kako treba pokretati što veći broj konkretnih inicijativa s tim ciljem.
U uvodnom dijelu, govorile su Ivanka Kunštić – voditeljica Ureda dobrodošlice Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ruža Studer – predsjednica Udruge iseljenika, povratnika i useljenika i profesorice Duška Rosenberg – Profesor Emerita, Sveučilište u Londonu. Istaknule su da se iz godine u godinu ulažu sve konkretniji napori te provode konkretne politike u jačanju i povezivanju iseljeništva s Domovinom što rezultira i sve većim brojem povrataka. U 2021. godini, prema podacima Središnjeg državnog ureda Hrvata izvan RH, zabilježen je rekordan broj povratnika – čak 10.622 osobe, od čega je najveći broj povratnika zabilježen iz Savezne Republike Njemačke. Smatraju da mediji trebaju imati puno veću ulogu u prezentaciji Hrvatske kao zemlje prilika i potencijala, jer trenutno u većini slučajeva u prezentaciji Domovine i dalje puno više prostora posvećuju problemima i negativnim primjerima različitih praksi. Prostor za napredak vide i u digitalizaciji koja bi doprinijela dostupnosti i boljoj vidljivosti informacija koje se odnose na tehnička pitanja kao što su upisi u vrtiće i škole, zapošljavanje, učenje jezika i slična pitanja jer ta pitanja su sastavni dio početnih koraka osoba koje pokazuju interes za povratkom.
U drugom dijelu sudionici su izrazili veliko zadovoljstvo što tema suradnje iseljeništva i Domovine dolazi u sve veći fokus jer prostora za unaprjeđenje uvijek ima, iako je evidentno da je suradnja sve konkretnija i bolja iz godine u godinu. Povratnici iz zemalja Južne Amerike su ustvrdili da Hrvatsku vide isključivo kao zemlju prilika pri čemu je normalno da u toj isto zemlji postoje i određeni problemi. No, nijedan problem ne smatraju tako velikim i krucijalnim da bi poželjeli otići natrag. Neki od njih su istaknuli su da diljem svijeta živi tisuće Hrvata koji su veliki stručnjaci u svojim područjima te da bi prema svima njima trebali biti puno otvoreniji kako bi svojim znanjem i iskustvom dodatno ojačali potencijal koji Hrvatska već sad ima. Nadalje, mnogi sudionici događaja kroz raspravu su istaknuli da se u planiranju i strategiji poticanja useljavanja i povratka treba voditi računa o tome da se perspektive i potrebe razlikuju ovisno o tome iz koje zemlje se planira eventualni dolazak u Hrvatsku, tj. koja je zemlja iseljenja.
