Dr. sc. Ivo Turk: “Govori se o decentralizaciji, no mi smo periferija u kontekstu Europske unije pa nama zapravo treba deperiferizacija”, 25. 6. 2022.

Večernji list u broju od 25. lipnja 2022. objavljuje mišljenje dr. sc. Ive Turka u prilogu Ivice Betija pod naslovom “Neravnomjeran razvoj svih regija – hoće li Hrvatska, poput SFRJ, trebati fond za nerazvijene”. U online izdanju prilog je objavljen pod naslovom “Koja su najbogatija, a koja najsiromašnija mjesta u Hrvatskoj? Brojke su dramatične, hoće li biti kao u Jugoslaviji?”

– Večernji list (online): Koja su najbogatija, a koja najsiromašnija mjesta u Hrvatskoj? Brojke su dramatične, hoće li biti kao u Jugoslaviji?, 25. 6. 2022.

Dramatična nejednakost u razvijenosti naših krajeva navela nas je da ispitamo uzrok, posljedice i mogućnosti za promjenu. Stručnjaci upozoravaju da je idealan ravnomjerni razvoj iluzija. No zadatak politike jest smanjiti razlike da ne izazivaju tolike lomove

Dr. sc. Ivo Turk s Instituta za društvene znanosti Ivo Pilar u Zagrebu potvrđuje da je Hrvatska neravnomjerno razvijena zemlja. Uobičajeno je govoriti da je razvijenija osovina od Međimurja i Varaždina preko Zagreba do Rijeke i Istre.

– No rekao bih da postoje dva pola jer prostor oko Karlovca i Gorski kotar baš i nisu razvijeni. Naprotiv, oni su među nerazvijenijima. Rekao bih da su razvijeni krajevi sjeverozapadna Hrvatska, Istra, riječki prostor i obala, a nerazvijeni su Lika, Gorski kotar, prostor Karlovačke županije, Sisačko-moslavačka županija i Slavonija.

Imamo veliku koncentraciju stanovništva u Zagrebu i makroregionalnim centrima Splitu, Rijeci i Osijeku. Imamo i vrlo slabo naseljene krajeve kao što je Ličko-senjska županija, koja ima subekonomska obilježja naseljenosti jer ima osam stanovnika po četvornom kilometru. Sve što je ispod deset stanovnika po četvornom kilometru je polunenaseljen prostor u rangu sjeverne Kanade, Finske, Švedske i pustinjskih prostora Namibije i Bocvane.

Zagreb je na 1201 stanovnika po četvornom kilometru, što je tipično za gradove. Imate Slavoniju i gorsku Hrvatsku koje su demografski opustošene, a uračunavam tu i prostor Banovine i Korduna… – nabraja. Razvijeni dio obale usmjeren je na turizam, što je, napominje, općenit problem hrvatske ekonomije.

– Previše smo usmjereni na turizam, djelatnost koja funkcionira tri ljetna mjeseca u najvećem dijelu obale, uz izuzetak nekih top-destinacija kao što je na primjer Dubrovnik. Trebali bismo preusmjeriti ekonomiju da ne bude toliko ovisna o turizmu. Turizam je najpodložniji poremećajima u slučaju bilo kakve krize. Nije Hrvatska neki tropski otok koji ima sezonu od dvanaest mjeseci. Malo toga se proizvodi, uvozimo hranu, a imamo Slavoniju koja bi mogla hraniti cijelu Hrvatsku – ukazuje na nelogičnosti dr. Turk. To što su neki krajevi razvijeniji od drugih ne bi, kaže, povezivao s mentalitetom, kao što neki čine. A s radom u inozemstvu?

– Sa sjevera Hrvatske se, istina, iseljavalo u Njemačku, Austriju i Švicarsku, no iseljavali su se ljudi i iz drugih područja. Sjever je imao industriju koja je koliko-toliko opstala. Ekonomska struktura bila je drukčija nego na obali koja je, kako sam rekao, uvijek bila usmjerena na turizam – kaže.

Gdje vidi izlaz?

– Govori se o decentralizaciji, no mi smo periferija u kontekstu Europske unije pa nama zapravo treba deperiferizacija, proces koji bi uvođenjem nekih novih centralnih funkcija generirao radna mjesta i ekonomsku aktivnost koja bi poslije bila preduvjet demografskog oporavka. Malo toga relevantnoga u europskom kontekstu je u Hrvatskoj. Teško je očekivati da će netko doći živjeti u Banovinu jer je prirodno lijepa. Svatko hoće raditi i zaraditi – zaključuje dr. Turk.

Dr. sc. Ivo Turk