Mr. sc. Mirko Petrić o jačanju interesnih prijateljstava u Hrvatskoj, 25. 4. 2022.

Večernji list u tiskanom i online izdanju od 25. travnja 2022. objavljuje razgovor Dijane Jurasić s mr. sc. Mirkom Petrićem o jačanju interesnih prijateljstava u Hrvatskoj

– Večernji list: SOCIOLOG MIRKO PETRIĆ: Kako su se prijateljstva mijenjala u Hrvatskoj, 25. 4. 2022.

Sirotinja u Hrvatskoj prijateljuje sa sirotinjom, bogati i utjecajni sa sebi ravnima. U hrvatskom društvu interesna prijateljstva potonjih postaju sve važnija, ona su kapital temeljem kojeg se imućniji i utjecajniji građani bolje pozicioniraju i izvlače osobne koristi. O interesnim prijateljstvima, o važnosti stranačke pripadnosti čak i za eksperte, razgovarali smo sa sociologom Mirkom Petrićem, stručnim savjetnikom Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i jednim od naših najproduktivnijih i najboljih sociologa srednje generacije koji se posljednjih deset godina bavi klasnim analizama u Hrvatskoj i državama jugoistočne Europe.

“Rat svih protiv sviju”

– Pitanje o porastu interesnih prijateljstava u Hrvatskoj zanimljivo je i stoga što otkriva da smo donedavno prijateljstvo doživljavali kao bezinteresnu vezu nastalu na temelju međusobne naklonosti i zajedničkih afiniteta. Na pomoć prijatelja se računalo, ali se ona više shvaćala kao logična posljedica bliskosti nastale na drugim osnovama. U novije vrijeme suočeni smo sve više sa strateškim prijateljstvima, koje doživljavamo kao neiskrena i sklopljena u prvom redu radi društvenog pozicioniranja i izvlačenja koristi za jednu ili obje uključene strane – kaže Petrić i dodaje da to kod mlađih sugrađana sve više postaje prihvaćeno i očekivano ponašanje.

Ta se promjena događa, objašnjava Petrić, zbog sve većeg uključivanja Hrvatske u globalizacijske procese. Društvene okolnosti u kojima se prijateljstva kod nas sklapaju sve su sličnije onima kakve su u nekim drugim sredinama odavno na snazi i stalno jačaju.

Sociološka disciplina posvećena izučavanju prijateljstva počela se razvijati tek 1970-ih, a procvat je doživjela posljednjih 30-ak godina. To je razdoblje na Zapadu, kaže, obilježio proces individualizacije, na kojem se zasniva globalna ekspanzija neoliberalnog kapitalizma u dijelove svijeta koji su bili organizirani po načelima socijalne države. Umjesto socijalne solidarnosti, nastupio je “rat svih protiv sviju” u kojem je svatko prepušten osloncu na vlastite snage i snage nastale iz interesnih saveza s drugima.

Interesna i strateška prijateljstva, ističe Petrić, našim su starijim građanima iznenađenje jer su bili socijalizirani u socijalizmu, u kojem je bilo pokušaja smanjenja klasnih razlika. No, i socijalističko društvo bilo je klasno podijeljeno, ali na drukčiji način od zapadnih.

Razlike u prihodima i imovini bile su znatno manje od onih u kapitalističkim društvima, a i u današnjoj Hrvatskoj. Temelj klasnih razlika u socijalizmu bio je kulturni kapital, odnosno obrazovanost i životni stil drukčiji od radničkog.

Unatoč tvrdnjama da su se prijateljstva tada sklapala među ljudima iz različitih slojeva, ključno je razlikovati prijateljstvo od poznanstva.

To što nekoga poznajemo ne znači da se na tu osobu možemo i osloniti ili iskoristiti dio njezine društvene moći za svoje ciljeve. A upravo je to cilj interesnih prijateljstava, čije postojanje sve više zapažamo u Hrvatskoj.

– Empirijska istraživanja iz 2015. 2018. i 2021. koja sam provodio s kolegama u više zemalja bivše Jugoslavije, pokazala su da u Hrvatskoj pripadnici agrarne frakcije klase siromašne kapitalima imaju 11,6 puta veće izglede da će im najbolji prijatelj imati samo osnovnu školu, a pripadnici frakcije klase srednje razine kapitala, čiji je temeljni resurs stručno znanje, imaju 8,7 puta veće izglede da će im i najbolji prijatelji biti visokoobrazovani. Izgledi da će im prijatelji imati osnovnu ili srednju školu su između 0,1 i 0,2 puta! Oni kojima je temeljni resurs stručno znanje imaju i 6 puta veće izglede da će im najbolji prijatelji biti stručnjaci i rukovoditelji, a kod različitih frakcija klase siromašne kapitalima ti su izgledi između 0,084 do 0,5 puta. Nameće se zaključak da interesna prijateljstva sklapaju ljudi sličnog klasnog položaja, odnosno oni koji raspolažu sličnom razinom društvene moći, koju mogu još unaprijediti strateškim stupanjem u prijateljske odnose – govori Petrić i dodaje da smo u tome sve sličniji društvima s dužom tradicijom izrazitih klasnih podjela. Ono što je kod nas izrazitije nego u tim društvima jest oslonac na moć koja proistječe iz stranačke pripadnosti.

– Interesna prijateljstva, dakle, ne sklapaju ili javno ne pokazuju ljudi drukčijih stranačkih opcija. Nažalost, naša istraživanja pokazuju da je stranačka pripadnost kod nas sve važnija za dobivanje bilo kakvog boljeg zaposlenja ili mogućnosti razvijanja poslovanja vlastite tvrtke. U istraživanju iz 2015. u Hrvatskoj čak 98 posto pripadnika klase srednje razine kapitala, čiji je temeljni resurs stručno znanje, nije bilo u članstvu nijedne stranke. Preliminarne analize anketa iz 2021. pokazuju da se to u međuvremenu promijenilo nagore i da postajemo sve sličniji Srbiji, u kojoj su eksperti bez stranačke pripadnosti teško nalazili posao ili razvijali poslovanje već i 2015. – ističe Petrić.

Iseljavanje mladih

Na upit je li to razlog zbog kojeg se mladi iseljavaju, Petrić odgovara kako je to sigurno jedan od razloga iseljavanja. Nedostatak meritokratskih mehanizama profesionalnog napredovanja postaje jednim od najvećih društvenih i razvojnih problema u Hrvatskoj, smatra Petrić i napominje:

– Valja naglasiti da dobro obrazovani u propulzivnim strukama poput informatike mogu iz Hrvatske “otići” ne mijenjajući fizički mjesto boravka. Sve je češći rad na daljinu ili dislocirano obavljanje poslova koje naručuju i plaćaju strani poslodavci. To je način da se zaobiđu prepreke koje stvara nepripadanje stranci, ali stvara druge probleme i pojedincima i širem društvu. “Prijateljstva” koja su zapravo površna poznanstva, u takvim se slučajevima u velikoj mjeri prenose na internet i društvene mreže. Tu počinju i tu često završavaju, pridonoseći neintegriranosti pojedinaca u društvo u kojem fizički žive.

Mr. sc. Mirko Petrić

Područni centar Split