Večernji list u broju od 30. ožujka 2022. objavljuje prilog Dijane Jurasić pod naslovom „Minimalna korupcija i osjećaj pripadnosti zajednici Skandinavce čini sretnima“ u kojem dr. sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan analizira Svjetsko izvješće sreće
Finci najsretniji, Srbima i Bugarima sreća se povećala 20%
Finci su najsretniji narod na svijetu petu godinu zaredom, a nakon njih među 20 najsretnijih zemalja svijeta slijede Danska, Island, Švicarska, Nizozemska, Luksemburg, Švedska, Norveška, Izrael, Novi Zeland, Austrija, Australija, Irska, Njemačka, Kanada, SAD, V. Britanija, Češka, Belgija i Francuska. Hrvatska je na ljestvici od 146 zemalja na 47. mjestu, Slovenija 22. a Srbija 43. Profesorica psihologije Ljiljana Kaliterna Lipovčan s Instituta Ivo Pilar napominje da anketiranje za Svjetsko izvješće sreće u kojem se godišnje objavljuje ranglista 146-150 zemalja radi Gallup agencija na nacionalno reprezentativnom uzorku stanovnika svih zemalja. Na temelju odgovora građana o osjećaju životnog zadovoljstva, te čestini osjećaja pozitivnih i negativnih emocija u određenom razdoblju određuje se stupanj “sreće” stanovnika, a koriste se i parametri: BDP po glavi stanovnika, očekivani zdravi životni vijek, stupanj osjećaja socijalne podrške i mogućnosti samostalnog donošenja odluka, stupanj velikodušnosti (doniranje, volontiranje, pomaganje nepoznatim ljutima) te percepcija korupcije u zemlji.
– Već petu godinu zaredom na vrhu ljestvice sretnih svjetskih zemalja je Finska, a za njom slijede sve skandinavske zemlje, a na dnu ljestvice je Afganistan. Skandinavske zemlje prednjače po minimalnoj percepciji korupcije i po snažnim osjećajima pripadnosti zajednici. Hrvatska je po prosječnom rangu za tri godine, 2019.-2021. svrstana na 47. mjesto, što je znatan napredak u odnosu na period prije, jer smo od 2017. do 2019. bili na 61. mjestu.
– Autori izvješća ističu da je u većini zemalja u doba pandemije došlo do znatnog povećanja prosocijalnog ponašanja, osobito kad se radi o pomaganju nepoznatima, te osjećaja povezanosti s drugim ljudima i povezanosti u zajednici. To je pozitivno djelovalo i na opći osjećaj sreće jer je u 2020. kad je počela pandemija, uočen znatan porast negativnih emocija (ljutnja, tjeskoba, bijes) u odnosu na raniji period, no s povećanjem velikodušnosti ti su se negativni osjećaji smanjili i u 2021. i izjednačili s onima prije pandemije. Uvidjevši da su zdravlje i životi ugroženi, ljudi su se okrenuli pomaganju drugima, a to je, osim percepcije da i sami možemo očekivati pomoć od drugih, jedan od najvažnijih preduvjeta osobne sreće – tumači Kaliterna Lipovčan.
Srbija, Bugarska i Rumunjska, dodaje, u izvješću se spominju kao zemlje s najvišim porastom sreće u odnosu na razdoblje 2008. -2012. Njihova sreća povećala se u zadnjih 10 godina čak 20%, a autori to objašnjavaju realnim povećanjem BDP-a po glavi stanovnika, smanjenom percepcijom korupcije i stabilnim osjećajima socijalne podrške u društvu.