Dr. sc. Nenad Pokos: Nijedna članica EU-a nije imala gubitke od 10 posto stanovništva, 14. 1. 2022.

Dr. sc. Nenad Pokos gostovao je u Newsroomu televizije N1 u kojoj je 14. siječnja 2022. komentirao prve rezultate Popisa stanovništva u Hrvatskoj kao i što bi se moglo ili trebalo učiniti da se to promijeni.Videozapis

Dr. sc. Nenad Pokos: Nijedna članica EU-a nije imala gubitke od 10 posto stanovništva, 14. 1. 2022.

– N1 (post): Demograf Pokos: Nijedna članica EU-a nije imala gubitke od 10 posto stanovništva, 14. 1. 2022.
– N1 (videozapis): Demograf Pokos: Nijedna članica EU-a nije imala gubitke od 10 posto stanovništva, 14. 1. 2022.

Demograf Nenad Pokos gostovao je u Newsroomu gdje je komentirao prve rezultate Popisa stanovništva Hrvatskoj kao i što bi se moglo ili trebalo učiniti da se to promijeni.

“Mi već godinama govorimo da je broj stanovnika pao ispod četiri milijuna, mnogi nam nisu vjerovali”, rekao je Nenad Pokos i dodao:

“Ako vam ja kažem da nas je i manje od ovog broja, mnogi će se začuditi, ali oni ne znaju metode popisivanja. U popis ulaze i ljudi koji su odselili u posljednjih godinu dana i oni iz inozemstva koji barem jednom tjedno dolaze u Hrvatsku (npr. radnici u Sloveniji ili Austriji koji za vikend dođu kući). Kad bismo taj broj saznali, broj stanovnika Hrvatske bio bi još manji. Značajnije je to da su mnogi pratili procjenu broja stanovnika statističkog zavoda prema kojima smo imali više od četiri milijuna stanovnika jer oni procjene rade na temelju prirodnog kretanja. Ispada da je oko 150.000 više umrlih nego rođenih, a da je migracijska bilanca negativna oko 250 tisuća.”

Na pitanje što je sve po njegovom mišljenju potaknulo ljude da odu, rekao je:

“Premijer se često poziva na činjenicu da su mnogi slobodno mogli iseljavati u EU, nismo izuzetak, i druge zemlje su imale velike gubitke, ali 10 posto nije nijedna. Sve te zemlje kad su vidjele što se događa, donijele su relevantne mjere populacijskih politika, mi još nismo donijeli ništa slično. Mi još nemamo populacijsku politiku.”

“Papiri završavaju u ladicama i gotovo uvijek je izgovor da to previše košta. Ali ako ne ulažemo u djecu, tko će ovdje raditi”, pita se Pokos.

Komentiraju hitne mjere koje bi se mogle uvesti istaknuo je: “Za vrijeme gđe Murganić na prvom mjestu je bila limitacija porodiljnih naknada i mnoge žene su bile diskriminirane jer imaju manju plaću drugih šest mjeseci rodiljnog dopusta. To tupimo godinama i obećaje se i sad je obećano da će se od kolovoza delimitirati, zašto se to nije ranije napravilo? Govorimo o očevom dopustu od ministrice Opačić. Sve europske države imaju očev dopust, mi ćemo ga dobiti u kolovozu 10 dana pod pritiskom EU-a. Da tog pritiska nije bilo, ni toga ne bi bilo. Nas netko mora tjerati da donesemo neke mjere. Ovaj novac za povratnike je mazanje očiju. Ako netko za 50.000 kn odluči vratiti se iz uređene zemlje gdje ima veću plaću, mislim da se to neće dogoditi u velikom broju.”

Mjere za pomoć mladima

Premda se ne slaže u potpunosti s uvedenom mjerom roditelj-odgojitelj, ističe da je se nije smjelo ukinuti tako naglo:

“Najveći porast cijena je u najvećim gradovima. Ako svi žele živjeti u četiri najveća grada, cijene u njima rastu u neslućene razmjere i kako će onda mlada osoba u Zagrebu pokriti troškove života i priuštiti si adekvatan stan? A u tom istom Zagrebu prva od mjera koju je aktualna vlast ukinula je roditelj-odgojitelj. Ne slažem se s tom mjerom u potpunosti, ali ako je već uvedena, mogla se modificirati, nadograditi, a ne je ukinuti.”

Kaže da se u glavnom gradu nije povećao ukupan broj rođene djece, ali se povećao broj trećeg i četvrtog djeteta u obiteljima: “U Zagrebu je povećan broj trećeg i četvrtog djeteta u obiteljima ponajprije zbog ove mjere. Da nije bilo te mjere, u Zagrebu bi pad broja rođene djece bio bi puno veći.”

Na kraju je govoreći o mjerama naveo nekoliko primjera kojima bi se moglo pomoći mladima: “Ulaganje u djecu i olakšavanje roditeljima su besplatni udžbenici na državnoj razini, dječji doplatci na državnoj razini, besplatan prijevoz (tramvaj, autobus, željeznica za redovne učenike i studente), brzi internet… Sve to može utjecati.”

Dr. sc. Nenad Pokos