Dr. sc. Igor Mikloušić: INFODEMIJA – Izazov novog doba, 4. i 7. 10. 2021.

Psiholog Igor Mikloušić s Instituta Ivo Pilar gostovao je 4. listopada 2021. u emisiji Bez brige s Dijanom u kojoj je govorio o cijepljenu protiv koronavirusa, teorijama zavjere i antivakserima

Dr. sc. Igor Mikloušić: INFODEMIJA – Izazov novog doba, 4. i 7. 10. 2021.

– Gloria.hr: Psiholog Igor Mikloušić: ‘Cijepljenje je najveći civilizacijski doseg 20. stoljeća, ali tu poruku je teško prenijeti ljudima‘, 4. 10. 2021.

“Cijepljenje je najveći civilizacijski doseg 20. stoljeća, ali tu poruku je danas teško prenijeti do ljudi. Otpor cjepivu postoji koliko postoji i samo cjepivo. Kada se šire teorije zavjera i dezinformacije najčešće se šire negativne emocije, a evolucijski smo predodređeni da sve što nam predstavlja ugrozu – u našem perceptivnom sustavu ima prioritet. Dobre stvari nas motiviraju da idemo prema nečemu, ali percepcija ugroze u nama izaziva negativnu reakciju, najveći fokus i ako danas uspijemo poslati tu neku poruku ugroze, ona će se učinkovitije širiti”, istaknuo je uvodno gost.

Lažne vijesti stvaraju se jer ljudi uzimaju samo fragmente informacija i slažu priče koje na prvu možda imaju svoju podlogu jer su uključeni liječnici i osobna svjedočanstva. Statistike nam, za razliku od osobnih svjedočanstva, ma kakve bile, ne izazivaju emotivnu reakciju. Čak i kada govorimo o milijunima ljudi, nemamo emotivnu reakciju kao kada imamo svjedočanstvo djevojčice koja je imala nuspojave od cjepiva.

“Pjevačica Nicki Minaj je izbacila suludu apsurdnu priču o čovjeku koji je imao nuspojave nakon cijepljenja, ona je postala viralna i preplavila je internet, dok podaci koji svakodnevno izlaze van – da je sve manje ljudi koji cijepljeni završe na respiratoru i umiru – su vijesti koje ne mogu tako eksplodirati”, priča Mikloušić.

Objasnio je da postoji psihološka podloga za vjerovanje u teorije zavjere. “Prvo, jedna naša kognitivna osobina koja ljude razlikuje – jesu li skloni vjerovati i zaključivati na prvu ili su skloni analitičkom pristupu. To se lagano procjenjuje kada dobiju zadatke u kojima imaju odgovore na prvu, no ako uzmeš par sekundi i razmisliš, vidiš da to ipak nije taj odgovor. Ljudi su skloni zaključivanju u afektu. Zatim imamo socijalnu komponentu ljudi koji su razočarani u sustav i kroz takva znanja imaju dojam da sve razumiju i sve im sjeda na mjesto. Oni više nisu odgovorni za loše stvari koje su im se dogodile nego postoji jedan ‘zli’ sustav koji ih kontrolira i koji im ne omogućuje napredak, daje im neko znanje čak ako dolaze iz marginaliziranih skupina u kojima nemaju osjećaj da imaju kontrolu nad vlastitim životom. Kad saznaju to, odjednom se čini kao da mogu nešto kontrolirati i oni se bore za svoja prava, mogu biti buntovni, znaju ‘pravu’ istinu jer vide ono što drugi ljudi ne vide. Svijet je kompliciran i većina nas ga ne razumije. Ali kada netko odjednom dođe do nekih informacija koje ‘razumije’, sebi je dao na važnosti”, objašnjava Igor Mikloušić.

Osobe koje su emotivno labilnije lakše će skrenuti u taj put straha i traženja teorija zavjera jer strah će im promijeniti percepciju i u teorijama zavjera će naći sigurnost. Istraživanja pokazuju da ljudi koji imaju manje povjerenja u stožer su skloniji teorijama zavjera. Ako je netko sklon teorijama zavjera vjerovat će u sve, čak i ako su kontradiktorne. U istom trenutku mogu vjerovati da je princeza Diana ubijena od strane Kraljevske obitelji, ali i da je pobjegla s ljubavnikom. Dakle, nije bitno što je – njima je sve prihvatljivije nego službena verzija.

Prije sto godina bilo je teško doći do informacije, danas ih imamo hrpu no treba se ograničiti na kredibilne izvore. „Vaše emocije će vas voditi da procijenite je li nešto kredibilno više nego vaš racio. Naša uvjerenja su podloga za prihvaćanje informacija. Pandemija je jedna stvar, a infodemija druga i ona može preokrenuti sve naše napore koje radimo do sada. Ipak, antivaksere treba razumjeti, a ne ih stigmatizirati”, zaključio je Mikloušić.

Neke osobine ličnosti pogoduju vjerovanju u teorije zavjere

Portal Gloria.hr 7. listopada 2021. objavljuje prilog pod naslovom “Neke osobine ličnosti, poput sklonosti negativnim emocijama, pogoduju vjerovanju u teorije zavjere”

Dr. sc. Igor Mikloušić: INFODEMIJA – Izazov novog doba, 4. i 7. 10. 2021.

– Gloria.hr: Psiholog Igor Mikloušić: ‘Neke osobine ličnosti, poput sklonosti negativnim emocijama, pogoduju vjerovanju u teorije zavjere‘, 7. 10. 2021.

Odgovor na pitanje treba li se cijepiti ili ne daju znanosti i službeni izvori informiranja, a teorije zavjere samo uvode u začarani krug osjećaja bespomoćnosti, poručuje zagrebački psiholog Igor Mikloušić.

Osim pandemije, doba je i infodemije – zatrpanosti prekomjernom količinom informacija koja otežava pronalaženje rješenja, a zbog čega su mnogi skloni povjerovati teorijama zavjere. One štete mentalnom, ali i fizičkom zdravlju ako se, primjerice, odlučimo ne cijepiti, smatra Igor Mikloušić s Instituta Ivo Pilar, koji je gostovao u emisiji “Bez brige s Dijanom” na portalu gloria.hr. Cijepljenje je, kaže zagrebački psiholog, najveći civilizacijski doseg 20. stoljeća, ali otkako je izmišljeno prema njemu postoji i otpor.

– Evolucijski smo pak predodređeni da sve što nam predstavlja ugrozu – kao što su moguće nuspojave kod cjepiva – u nama izaziva negativnu reakci ju i na tome je najveći fokus. Zato se poruke ugroze brzo šire – ističe Igor Mikloušić.

Lažne vijesti se stvaraju jer ljudi uzimaju samo fragmente informa cija i slažu priče koje na prvu možda imaju podlogu jer su u njih uključeni liječnici i osobna svjedočan stva. Statistike nam s druge strane, za razliku od osobnih svjedočanstava, ma kakve bile, ne izaziva ju emotivnu reakciju. Čak i kada govorimo o smrti milijun ljudi, nemamo emociju kao kod ispovijesti djevojčice koja je imala nuspojave od cjepiva.

– Javnost se polarizirala: osobe koje imaju povje renje u znanost pratit će službene izvore informi ranja i stručne tekstove, a oni na drugom kraju spektra pronaći će potvrdu svojih stavova u dubi nama YouTubea, Facebook grupama posvećenim antivakserskim temama ili prateći (javne) osobe koje potvrđuju njihove unaprijed formirane stavove – govori psiholog, napominjući kako teorije zavjere mogu izazvati i svojevrsnu ovisnost. Time ljudi daju smisao nepredvidivom, zastrašujućem i kom pleksnom svijetu koji ih okružuje.

– Preokupacija takvim sadržajima pruža sve osim utjehe jer se stvara jedan začarani toksični krug nepovjerenja i osjećaja bespomoćnosti. Među ostalim, jer se daje povjerenje osobama koje na sve načine žele izazvati strah, bijes i ostale negativne emocije kako bi se i dalje konzumirao sadržaj koji serviraju – objašnjava Mikloušić. Neke osobine ličnosti – poput sklonosti nega tivnim emocijama – pogoduju vjerovanju u teorije zavjere, jer takve osobe češće doživljavaju okolinu prijetećom pa im i cjepivo predstavlja opasnost. – Iz toga proizlaze strah i nelagoda koja ih usmjerava prema antivakserskim sadržajima. Vjerovanje u teorije zavjere pokazalo se povezano sa sociodemografskim faktorima, kao što su starija dob i niži stupanj obrazovanja, te je zastupljenije u marginaliziranim društvenim skupinama koje karakterizira osjećaj političke i društvene bespomoćnosti – zaključuje Igor Mikloušić.

Dr. sc. Igor Mikloušić