Dr. sc. Željko Holjevac i Šesti kongres hrvatskih povjesničara, 29. 9. – 2. 10. 2021.

Ususret održavanju Šestog kongresa hrvatskih povjesničara u Rijeci (29. 9. – 2. 10. 2021.) Novi list 26. rujna objavljuje tekst dr. sc. Željka Holjevca pod naslovom “Društvo za hrvatsku povjesnicu”, a Krčki val u broju od 4. studenog 2021. “Pozdravnu riječ na otvaranju VI. kongresa hrvatskih povjesničara u Rijeci, 29. rujna 2021.”

Društvo za hrvatsku povjesnicu pravni je sljednik Saveza povijesnih društava Hrvatske i Povijesnog društva Hrvatske, osnovanog 1947. godine. Korijeni mu sežu još u 1850. kada je Ivan Kukuljević Sakcinski bio jedan od glavnih utemeljitelja Društva za povjestnicu jugoslavensku, prve asocijacije hrvatskih ljubitelja prošlosti i starina. Sadašnji naziv prihvaćenje na skupštini 1990. na prijedlog Dragutina Pavličevića, iako pod tim nazivom Društvo nije odmah bilo registrirano. Zato se tome nazivu prvih nekoliko godina dodavao raniji naziv Savez povijesnih društava Hrvatske. Od tih godina Društvo djeluje kao nevladina, nepolitička i neprofitna udruga na području obrazovanja, kulture, znanosti i istraživanja u Republici Hrvatskoj. Sjedište Društva bilo je na adresi Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a danas je na adresi Hrvatskoga instituta za povijest u Zagrebu. Društvo su dosad vodili predsjednici Petar Strčić (1988.-1998.), Franko Mirošević (1998.-2002.), Jasna Turkalj (2002.-2006.) i Željko Holjevac (2006.-danas).

Unapređivanju nastave povijesti u školama, sveučilištima…

Cilj Društva i njegova djelovanja je okupljanje znanstvenika s područja povijesne znanosti i nastavnika povijesti kao i drugih osoba zainteresiranih za povijesnu struku na promicanju i unapređivanju nastave povijesti u školama i na sveučilištima te povijesne znanosti na sveučilištima, javnim institutima i drugim znanstvenim ustanovama. Društvo je i ratne 1991. organiziralo znanstveno-kulturne skupove i druge aktivnosti, a iniciralo je i prosvjedni Plenum hrvatskih povjesničara u Muzeju Mimara u Zagrebu u povodu agresije na Republiku Hrvatsku. Savez povijesnih društava Hrvatske istupio je iz Saveza povijesnih društava Jugoslavije, a predsjednik toga Saveza Ivan Kampuš i predsjednik Saveza arhivskih radnika Jugoslavije Petar Strčić podnijeli su ostavke. Usvojen je apel povjesničarima u svijetu, a Plenum je verificirao raniju odluku da Savez povijesnih društava Hrvatske promijeni naziv u Društvo za hrvatsku povjesnicu. Društvo svake godine izdaje svoje časopise Historijski zbornik (izlazi od 1948.) i Povijest u nastavi (izlazi od 2003.). Ranije je izdavalo i časopise Acta historico-oeconomica (izlazio do 2008.) te Nastava povijesti (izlazio do 1992.).

U prostorijama »Školske knjige« u Zagrebu 1998. održana je proslava u povodu pola stoljeća djelovanja Saveza povijesnih društava Hrvatske i pola stoljeća izlaženja Historijskog zbornika. Tadašnji potpredsjednik Petar Strčić pročitao je priopćenje o 50. obljetnici djelovanja Saveza odnosno Društva, dok je tadašnji glavni urednik Historijskog zbornika Ivan Kampuš govorio o njegovih 50 brojeva. Opsežno izvješće objavljeno je u jubilarnom broju Historijskog zbornika za 1997. godinu. Skupom o 150. obljetnici osnutka prve udruge hrvatskih povjesničara 2000. obilježen je spomen na tradiciju koju nastavlja Društvo za hrvatsku povjesnicu, zajedno s lokalnim povijesnim društvima koja djeluju samostalno.

Historiografija.hr

Historijski zbornik isprva je više desetljeća uređivao Jaroslav Šidak, a potom Ivan Kampuš (1985. -1997.), Ivica Prlender (1998. -2008.) i Damir Agičić (od 2008.). Urednici Povijest u nastavi bili su Damir Agičić (2003.-2008.), Snježana Koren (2008. -2014.), Ida Ograjšek Gorenjak (2014. -2018.) i Dijana Dijanić Pleško (od 2018.). Digitalizirana stara godišta Historijskog zbornika (1948.-1992.) zajedno s bibliografijom tekstova i internetskom bazom podataka, dostupna su na web-portalu Historiografija. hr. Društvo od 1999. surađuje s Hrvatskim nacionalnim odborom za povijesne znanosti (HNOPZ) na pripremanju i održavanju dosadašnjih kongresa hrvatskih povjesničara. HNOPZ je osnovan još 1992. u krilu Društva za hrvatsku povjesnicu, ali se u tijeku priprema Prvog kongresa hrvatskih povjesničara izdvojio kao samostalna udruga. DHP od 2014. suorganizira i Festival povijesti Kliofest te od 2015. sudjeluje u dodjeli godišnjih nagrada na području historiografije. U dugom nizu godina bilo” je i zamisli koje se nisu ostvarile, npr. inicijativa za osnivanje Zajednice povijesnih društava Hrvatske (oko 2000.) ili prijedlog o spajanju HNOPZa i DHPa u Hrvatsko povijesno društvo (2009.). U posljednjih godinu dana pojedine aktivnosti Društva otežane su ili usporene zbog pandemije COVID19.

U posljednja tri desetljeća Društvo je organiziralo ili suorganiziralo niz znanstvenih i stručnih skupova, poticalo i pomagalo obrazovanje i stručno usavršavanje svojih članova, promicalo zaštitu interesa struke i razvijalo programe međunarodne suradnje (npr. u okviru Međunarodnog kulturnopovijesnog simpozija Mogersdorf). Pored toga, ono redovito surađuje s ostalim povijesnim društvima i srodnim udrugama, a pruža i pomoć prilikom organizacije udruga ili podružnica istih ciljeva i svrhe na području Republike Hrvatske. Društvo potiče proučavanje povijesti nacionalnih manjina i etničkih zajednica, kao i zavičajne povijesti, te organizira obilježavanje obljetnica pojedinih povijesnih događaja važnih u povijesti hrvatskoga naroda. Ono također naglašava važnost povijesne znanosti i nastave povijesti, surađuje u unapređenju nastave povijesti sudjelovanjem svojih članova u oblikovanju nastavnih planova i programa, te pisanju udžbenika i edukaciji nastavnika povijesti u školama, a sudjeluje i u širenju povijesnih znanja te razvijanju znanstveno-povijesne svijesti u hrvatskom društvu.

Željko Holjevac

Dr. sc. Željko Holjevac i Šesti kongres hrvatskih povjesničara, 29. 9. – 2. 10. 2021.

– Krčki val: Pozdravna riječ na otvaranju VI. kongresa hrvatskih povjesničara u Rijeci, 29. rujna 2021., 4. 11. 2021., str. 27.

Historiografija.hr