Dr. sc. Nenad Pokos o demografskom propadanju, popisu stanovništva i rođenima u pandemiji

Večernji list u ožujku 2021. objavljuje dva razgovora s dr. sc. Nenadom Pokosom o demografskom propadanju Hrvatske te dvije izjave o popisu stanovništva i rođenima u pandemiji:

– Večernji list – Specijal, 28. 3. 2021.: Hrvatska je izgubila najmanje 737 tisuća stanovnika

Prof. dr. sc. Nenad Pokos s Instituta Ivo Pilar smatra da broj od 4,784 milijuna stanovnika Hrvatske iz popisa 1991. nije precizan jer je u njega uključeno 285 tisuća osoba koje su tada boravile u inozemstvu. Bez njih bi tada Hrvatska, prema kriteriju uobičajenog rezidencijalnog (boravećeg) stanovništva, imala oko 4,5 milijuna ljudi. Iako se, kaže, popis 2001. trebao provesti prema toj metodologiji, unatoč međunarodnim popisnim preporukama, u ukupan broj stanovnika Hrvatske uvršteno je 226 tisuća stanovnika s trajnim boravkom u inozemstvu. Bez njih bi 2001. broj stanovnika Hrvatske bio 4,2 milijuna kao posljedica prirodnog pada od 50 tisuća te negativne migracijske bilance od oko 250 tisuća stanovnika. Prema posljednjem popisu iz 2011. imali smo 4,285 milijuna stanovnika, što bi značilo da je između 2001. i 2011. broj rezidencijalnog stanovništva čak povećan, što je, dodaje Pokos, teško prihvatljivo, to više što je između tih dvaju popisa prirodnim putem izgubljeno više od 95 tisuća stanovnika. U tom razdoblju službeno smo imali, dodaje, 71 tisuću više doseljenih od iseljenih, što nije dovoljno ni da se nadoknadi prirodni pad, a kamoli poveća broj stanovništva. Uz to, i tada i danas mnogi iseljeni nisu odjavljivali prebivalište, a zabilježeno je mnogo fiktivnih doseljenika, ponajprije iz BiH i Srbije, koji su time stjecali pravo na neke socijalne beneficije, upis u registar birača, obnovu kuće… – Tako je i popisom 2011. u ukupan broj stanovnika uključen stanovit broj osoba s boravištem u inozemstvu. Pretpostavimo li da je 2011. stvaran ukupan broj stanovnika bio oko 4,2 milijima, a da je prema egzaktnim podacima između 2011. i 2020. samo prirodnim putem izgubljena 141 tisuća stanovnika, dolazi se, i bez podataka o negativnoj migracijskoj bilanci, do približno 4,047 milijuna stanovnika, kolika je procjena DZSa za 2020. godinu. Pridoda li se tome i negativna migracijska bilanca koja iznosi najmanje 250 tisuća stanovnika, dolazimo do oko 3,8 milijuna stanovnika s uobičajenim boravištem u Hrvatskoj – smatra Pokos…

– Večernji list, 22. 3. 2021.: Demografsko propadanje Hrvatske: Evo u kojim su dijelovima zemlje stotine naselja bez žive duše

Gdje se nalazi najviše naselja bez ljudi i koja bi naselja, od onih koja su na popisu 2011. imala samo nekoliko stanovnika, mogla zadesiti ista sudbina? O tome smo razgovarali s demografom iz Instituta Ivo Pilar, prof. dr. sc. Nenadom Pokosom. Pokos ističe da smo 2011. od ukupno 6756 naselja imali njih 150 (2,2%) u kojima nije živio ni jedan stanovnik. Najviše tih naselja bez žive duše bilo je u Gorskom kotaru, njih 36, na padinama Papuka i Psunja bila su 23 naselja bez stanovnika, 15 u unutarnjoj Istri te 14 na Žumberku… No, problematični su podaci iz 2011. o naseljima do 10 stanovnika. Pitanje je ima li danas ikoga u njima…

– Večernji list, 16. 3. 2021.: “Popis je preopširan, hoće li svi razumjeti sva pitanja? Ljudi se umore pa ispunjavaju bez veze…”

S demografom iz Instituta Ivo Pilar, prof. dr. Nenadom Pokosom Državni zavod za statistiku kontaktirao je u studenome 2018. Kao primjedbu je naveo to što nema pitanja o znanju obavljanja aktivnosti na osobnom računalu, koje je bilo na popisu iz 2011. Dobio je, kaže, odgovor da su izostavljena obilježja koja je moguće dobiti iz drugih izvora, poput redovitog godišnjeg istraživanja DZS-a. – Jedna od mojih primjedbi bila je i zašto nema šest pitanja iz popisa 2011. postavljenih osobama s dugotrajnom bolesti, invalidnosti ili starosti vezanih uz teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Odgovoreno je da se ta obilježja vrlo detaljno prate u Registru osoba s invaliditetom u HZJZ-u – kaže prof. dr. Pokos. Smatra da će mnoge zbuniti pitanje o vjeri te vjerskoj zajednici jer se dosad po tom obilježju tražilo samo izjašnjavanje na jedno pitanje…

– Večernji list, 3. 3. 2021.: Ništa od “baby booma” zbog pandemije, rođenih je sve manje

Kako kaže demograf iz Instituta Ivo Pilar, prof. dr. sc. Nenad Pokos, podaci Državnog zavoda za statistiku o prirodnom kretanju za siječanj, nakon podataka o vitalnim događajima u prosincu prošle godine, potvrđuju što su mnogi stručnjaci i očekivali. – Kao ni nakon prvih devet mjeseci, tako ni nakon deset mjeseci od proglašenja pandemije nije zabilježen baby boom, već suprotno, broj živorođenih je u siječnju manji nego u protekle tri godine u istom razdoblju. Premda su to tek privremeni podaci, broj od 3034 živorođena u siječnju 2021. pokazuje da je u prosjeku rođeno 10,4% manje djece nego u prvim mjesecima prethodne tri godine. Naravno da je na toliko smanjeni broj živorođenih, osim pandemije, utjecao i potres u Zagrebu 22. ožujka jer su djeca rođena u siječnju uglavnom začeta u travnju lani. S druge strane, broj od 6383 umrla u siječnju 2021. veći je za 18% od prosječnog broja umrlih u prethodna tri siječnja, ali je u odnosu na prošlogodišnji prosinac taj broj ipak manji za 13,7% – kaže Pokos, dodajući da je broj od 7395 umrlih u prosincu neslavan mjesečni rekord u cijelom razdoblju od 1946. do danas… 

Dr. sc. Nenad Pokos