RODNI STAVOVI I PRAKSE U HRVATSKOJ – Izvještaj o kvantitativnim rezultatima projekta GENMOD

RODNI STAVOVI I PRAKSE U HRVATSKOJ - Izvještaj o kvantitativnim rezultatima projekta GENMOD

U Izvještaju Rodni stavovi i prakse u Hrvatskoj analiziraju se rezultati kvantitativnog dijela istraživanja (tj. istraživanja stavova, vrijednosti i praksi) provedenog u okviru projekta Relacijski rodni odnosi u Hrvatskoj: modernizacijske i razvojne perspektive – GENMOD (HRZZ-IP-2016-06-6010).O projektu GENMOD


Puni tekst Izvještaja o kvantitativnim rezultatima projekta GENMOD


Sadržaj

1. Uvod
2. Metodologija istraživanja
3. Rezultati
3.1. Sociodemografske karakteristike ispitanika
3.2. Sociodemografske karakteristike kućanstava
3.3. Ekonomski, socijalni i kulturni kapital
3.3.1. Ekonomski položaj ispitanika/ica
3.3.2 Ekonomski položaj kućanstava
3.3.3. Socijalni kapital
3.3.4. Kulturni kapital
3.3.5. Analiza socijalnog prostora
3.4. Partnerstvo
3.5. Konstrukcije muškosti i ženskosti
3.6. Podjela rada u kućanstvu
3.7. Ravnopravnost muškaraca i žena
3.8. Rod i modernizacija
3.9. Stavovi prema rodnoj ravnopravnosti
3.9.1. Faktorska analiza stavova o rodnoj ravnopravnosti
3.9.2. Tipologija muškaraca i žena prema stavovima o rodnoj ravnopravnosti
4. Zaključak
5. Literatura
6. Dodatak 1: popis tablica i grafičkih prikaza

Puni tekst Izvještaja

Iz Uvoda

U Izvještaju Rodni stavovi i prakse u Hrvatskoj analiziraju se rezultati kvantitativnog dijela istraživanja (tj. istraživanja stavova, vrijednosti i praksi) provedenog u okviru projekta Relacijski rodni odnosi u Hrvatskoj: modernizacijske i razvojne perspektive – GENMOD (HRZZ-IP-2016-06-6010). Terenski dio istraživanja proveden je od 13. prosinca 2017. do 23. siječnja 2018. na reprezentativnom stratificiranom više-etapnom uzorku od 1.200 osoba starih 18 i više godina. Budući da se – u novijim modernizacijskim teorijama – rodni stavovi i odnosi smatraju indikatorom demokratiziranosti i modernosti društva (Inglehart i Welzel, 2007; Touraine, 2007), da se smatra da oni doprinose objektivnoj rodnoj jednakosti i/ili nejednakosti u pojedinom društvu (Jamal i Langohr, 2007; Brandt, 2011), kao i da se jačanje rodne ravnopravnosti vidi kao povezano s razvojem (Ruck, Bentley i Lawson, 2018), može se zaključiti da istraživanje rodnih odnosa omogućava bolje razumijevanje razvojnih kapaciteta pojedinog društva. Posljedica je to činjenice da se rodni odnosi u razdoblju tzv. „druge“ (Beck) ili „refleksivne“ (Giddens) modernosti ne vide više samo kao indikatori klasične dihotomije „tradicija-modernost“, nego također i individualiziranosti i refleksivnosti ispitanika/ca, te time omogućuju potpuniji i pouzdaniji uvid u razvojne potencijale pojedinog proučavanog društva.

U Izvještaju se, nakon obrazloženja teorijskog okvira i metodoloških postupaka, prezentiraju rezultati gore opisanog anketnog ispitivanja, prema tematskim područjima naznačenim u pregledu sadržaja.

Projekt GENMOD

Područni centar Split