Dr. sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan o UN-ovom izvješću o sreći, 25. 3. 2019.

Dr. sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan o UN-ovom izvješću o sreći

Večernji list u tiskanom i online izdanju objavljuje 25. ožujka 2019. prilog iz pera Dijane Jurasić pod naslovom “UN-OVO IZVJEŠĆE O SREĆI: Hrvati su manje velikodušni od Srba, Crnogoraca i Kosovara” s komentarima dr. sc. Ljiljane Kaliterna Lipovčan, voditeljice projekta Instituta Pilar CRO-WELL − Hrvatsko longitudinalno istraživanje dobrobiti.Večernji list

− Večernji list: UN-OVO IZVJEŠĆE O SREĆI: Hrvati su manje velikodušni od Srba, Crnogoraca i Kosovara, 25. 3. 2019.

Zašto su Skandinavci najsretniji narodi među 156 država, a Hrvati na dnu EU?

Zašto su skandinavske zemlje godinama u vrhu prema UN-ovu globalnom izvješću o sreći, pa i posljednjem? Najsretnije na svijetu, Fince u stopu prate Danci, Norvežani, Islanđani, a među top 10 su i Šveđani. S druge strane Hrvatska je na 75. mjestu i na dnu EU, od nas su lošiji Bugari i Grci, a bolje od nas kotiraju i Srbi, Crnogorci, Kosovari…

Ljiljana Kaliterna Lipovčan, voditeljica Centra za istraživanje kvalitete življenja Instituta Pilar, napominje da se zemlje ne uspoređuju u izvješću samo s obzirom na subjektivne percepcije stanovnika nego izvješće uključuje BDP, stanje ljudskih sloboda u državi, percepciju korupcije, socijalnu podršku u društvu, velikodušnost, odnosno davanje u humanitarne svrhe i očekivani zdravi životni vijek.

– Skandinavske zemlje su po svim tim parametrima pri vrhu pa autori izvješća tvrde da ne očekuje pomak ni u idućim godinama, već tek male promjene u prvih 5-6 mjesta. To su uređena stabilna društva u kojima se ljudi osjećaju dobro. Stopa samoubojstava je visoka u skandinavskim zemljama, osobito u Švedskoj. Jedan od autora Svjetskog izvješća o sreći, Kanađanin John Hellivell, pozabavio se tim problemom i zaključio da je osnovni razlog za visoke razine sreće u Švedskoj dobro organizirana država, a povećanu stopu suicida objašnjava i niskom razinom religioznosti u švedskom društvu. Religija se smatra zaštitnim faktorom kod samoubojstava jer religiozni imaju veću socijalnu podršku i nade kad su u nevoljama i, ne treba zanemariti, ne žele počiniti smrtni grijeh – kaže Kaliterna Lipovčan.

Hellivell, dodaje, drži da je moguće da i države s visokim postocima religioznog stanovništva ne izvješćuju o pravim stopama suicida, radije ih klasificiraju kao nezgode ako mogu. Iako smo mi skočili za sedam mjesta, sretnijima od nas se osjećaju Kosovari (46), Srbi (70) i Crnogorci (73).

– Ma koliko bismo voljeli da smo na ljestvici sreće pri vrhu, nismo. Pri dnu smo EU, a pretječu nas i susjedi. Nešto smo bolji od susjeda po BDP-u, očekivanom životnom vijeku i socijalnoj podršci, ali ne po percepciji korupcije i osobito ne po velikodušnosti. Tek oko 21% hrvatskih građana izjavilo je da su prošli mjesec dali nešto novca u dobrotvorne svrhe, u Srbiji i Crnoj Gori oko 22%, na Kosovu 39%, u BiH 33%. U Danskoj 60% građana daje u dobrotvorne svrhe, u Finskoj 43%, u Švedskoj 57%. U nas se sreća građana nakon pada uzrokovanog krizom 2008. nije oporavila, u susjedstvu je – tumači Kaliterna Lipovčan.
Zanimljivo je da su među 30 najbolje rangiranih Ujedinjeni Arapski Emirati (21), Saudijska Arabija (28), Katar (29), Meksiko (23)…

– Arapske zemlje su unatoč razinama ljudskih prava dobro pozicionirane jer su u svjetskom vrhu po BDP-u, građani ne percipiraju korupciju, velikodušni su i imaju visok očekivani životni vijek. U Meksiku je sreća građana jako narasla nakon izbora nove vlade pa to budi optimizam građana – kaže Kaliterna Lipovčan.

Projekt CRO-WELL